Opis projekta
Kako bi se ostvarili ciljevi projekta predviđeno je:
- odabrati i prirediti raznovrsne izvore (kronološki, tipski, prema tvorcima i područjima ljudske djelatnosti)
- prirediti izvore u visokom stupnju obrade i prema uzusima pojedinih područja, a većinu (uz klasičnu transkripciju) dopuniti uvodnim poglavljima, znanstvenim komentarima i ostalim potrebnim pomagalima
- voditi računa o tome da se prirede smislene cjeline, ali i da se otvori mogućnost kasnijeg nadograđivanja srodnim sinkronim ili dijakronim izvorima
Projektne teme
Srednjevjekovno doba
Izvore za razne aspekte življenja u slavonsko-srijemskom srednjovjekovlju priređuju:
Dr. sc. Stanko Andrić priredit će izdanje latinskog izvornika i hrvatski prijevod najstarije zbirke čudesa svetog Ivana Kapistrana (1389-1456), dovršene u Iloku 1460. godine, koja se sada čuva u Nacionalnoj knjižnici u Napulju. Usto će pisati i o drugim izvorima razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (oporuke, Iločki statut iz 1525).
Početna strana iločke zbirke čudesa sv. Ivana Kapistrana (Nacionalna knjižnica u Napulju).
Oltarna pala s prizorima iz života sv. Ivana Kapistrana (Nacionalni muzej Abruzza, Akvila).
Dr. sc. Marija Karbić priredit će diplomatarij obitelji Berislavića Grabarskih, jedne od plemićkih obitelji poteklih iz roda Borića bana iz Požeške županije, čiji pripadnici krajem srednjeg vijeka obnašaju važne dužnosti u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu i ulaze u krug velikaša. Dokumenti koji će biti objavljeni u ovoj zbirci sada se većinom čuvaju u Državnom arhivu Mađarskog nacionalnog arhiva (Magyar Nemzeti Levéltár Országos Levéltára) u Budimpešti i Arhivu HAZU u Zagrebu.
U suradnji s Petrom Seletkovićem, dr. sc. Marija Karbić priredit će i srednjovjekovne dokumente koji se odnose na područje Slavonije, Srijema i Baranje i plemstvo ovoga područja (primjerice obitelj Gorjanskih), a čuvaju se u arhivu obitelji Zay, koji se danas nalazi u Slovačkom narodnom arhivu (Slovenský národný archív) u Bratislavi. Navedeni dokumenti osvjetljavaju različite aspekte srednjovjekovlja istočnog dijela savsko-dravskog međurječja i donose važne podatke za istraživanje političke, društvene, gospodarske i kulturne povijesti ovoga područja.
Grb Berislavića Grabarskih (preuzeto iz M. Karbić, Rod Borića bana, Slavonski Brod 2013.)
Pečat palatina Ladislava Gorjanskog (preuzeto iz S. Szilágyi, A Magyar Nemzet Története, Budimpešta 1898.)
Srednjovjekovne izvore za 15. stoljeće objavit će Ivan Marjanović. On priređuje isprave Bosanskog kaptola smještenog u Đakovu u svojstvu vjerodostojnog mjesta (locus credibilis). Ovi dokumenti svjedoče o različitim transakcijama i pravnim činovima između kraljeva, banova, lokalnog plemstva, svećenstva i ostalih stanovnika u kojima je kaptol djelovao kao posrednik i pružaju uvid u dobro dokumentiranu, ali manje poznatu stranu hrvatskog srednjovjekovlja.
- Srednjovjekovni tim planira, uz objavu izvora prema znanstvenim uzusima (za domaću i međunarodnu stručnu javnost), napraviti odabir reprezentativnih izvora za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u srednjovjekovnom razdoblju, prevesti ih na hrvatski jezik, te prirediti u obliku svojevrsne čitanke.
Ranonovovjekovno doba
Izvore za rani novi vijek priređuju članovi tima i vanjski suradnici:
Jedan od izvora za društvenu i gospodarsku povijest u osmanskom razdoblju priredit će dr. sc. Dino Mujadžević i dr. sc. Okan Büyüktapu. Riječ je o sumarnom defteru Pakračkog sandžaka koji se čuva u istanbulskom Osmanskom arhivu (TT.d.348) iz 1563. Ovaj sadrži popise uživatelja nadarbina u osmanskom timarsko-spahijskom sustavu, imena naselja gdje se nadarbine nalaze na pakračkom području i svote koje se očekuju kao prihodi od njih.
Sumarni defter Pakračkog sandžaka (Osmanski arhiv, Istambul)
Izvore za gospodarsku povijest slavonskih vlastelinstava objavit će dr. sc. Milan Vrbanus. U suautorstvu s dr. sc. Sanjom Lazanin i Antom Grubišićem priređuje dokumente koji su prethodili stvaranju vukovarskog vlastelinstva (instrukcija provizoru Dässeru, darovnica za vlastelinstvo, kupoprodajni ugovor za Tovarnik i Sotin, popis vukovarskog i osječkog okruga i akt o uvođenju grofa Kueffsteina u posjed). Osim toga, objavit će instrukciju službenicima valpovačkog vlastelinstva iz 1781. i drugo arhivskog gradivo iz fondova valpovačkog i vukovarskog vlastelinstva.
Grof Johann Ferdinand von Kueffstein. (Gradski muzej Vukovar)
Izvore za crkvenu povijest Pečuške biskupije i Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije u 18. stoljeću, pogodne za proučavanje crkvene elite, uređenje župā i vjerskoga života na njihovim područjima, priredit će dr. sc. Eldina Lovaš i doc. dr. sc. Zoltán Gőzsy. Tijekom projektnoga razdoblja istražit će život i djelo prvog biskupa sjedinjene Bosanske ili Đakovačke i Srijemske biskupije Mateja Franje Krtice (1773.–1805.) te planiraju objavljivanje njegova dnevnika.
Portret Mateja Franje Krtice (1773. – 1805.) (izvor: Poveznica)
Moderno doba
Izvore za društvenu, kulturnu i intelektualnu povijest svakodnevnice 19. stoljeća priređuju dr. sc. Dinko Župan i dr. sc. Marijan Šabić.
Dr. sc. Dinko Župan priredit će najstarije sačuvane školske spomenice u Slavoniji i napraviti metodološki priručnik za njihovo istraživanje. Sačuvane spomenice potječu iz druge polovine 19. stoljeća i vrijedan su izvor ne samo za povijest školstva nego i lokalne povijesti te svakodnevnog života, koji daje perspektivu „odozdo“ za razliku od službenih školskih izvješća.
Spomenica za nižu pučku školu u Belišću, 1891-1951. (Arhiv Osnovne škole Ivana Kukuljevića, Belišće).
Spomenica za obću pučku školu u Valpovu, 1881-1946. (Muzej Valpovštine, Valpovo).
Spomenica pučke škole u Vuki, 1875-1942. (Državni arhiv Osijek).
Dr. sc. Marijan Šabić obradit će temu čeških i slovačkih učitelja i profesora, koji su na istoku Hrvatske u 19. stoljeću postali kulturni most između hrvatske i češke te hrvatske i slovačke sredine. Usredotočit će se na njihovu korespondenciju i na priloge objavljene u češkim i slovačkim književnim časopisima. Središnja će osobnost biti Ivan Branislav Zoch, kao primjer intelektualca koji je u Hrvatskoj ostvario zavidnu karijeru pedagoga i znanstvenika, istovremenu čuvajući veze sa svojim slovačkim korijenima.
Notni zapis slovačke pučke pjesme „Išlo dievča cez horu“. Slovački glazbeni teoretičar i folklorist Ľudovít Adolf Reuss šalje ga 1878. Zochu u Osijek. (Književni arhiv Matice slovačke u Martinu)
Izvore za prvu polovicu 20. stoljeća objavit će dr. sc. Suzana Leček i dr. sc. Ivan Milec.
Dr. sc. Suzana Leček priređuje transkript dnevnika Karla Dieneša, ljekarnika iz Nove Gradiške i lokalnog dužnosnika Hrvatske seljačke stranke. Tekstualni dio bit će popraćen njegovim „vizualnim dnevnikom“, tj. popratnim fotografijama koje je snimao, a navodi ih u Dnevniku. Oboje su vrijedan izvor za povijest politike „odozdo“, privatnog života i svakodnevnice u međuraću.
Karlo Dieneš (GM Nova Gradiška, Fond K. Dieneš, ZFN).
Dnevnik Karla Dieneša (GM Nova Gradiška, Fond K. Dieneš)
Ovi se izvori nadopunjuju s elaboratom Službe državne sigurnosti SRH za kotar Nova Gradiška, kojeg priređuje dr. sc. Ivan Milec. Elaborat sadrži rekonstrukciju lokalnih struktura međuratnih građanskih stranaka i prvorazredan je izvor za političku povijest. Njegova kritička obrada podrazumijeva izradu uvodne studije, ispravljanje faktografskih pogrešaka i nepreciznosti, te potrebna pojašnjenja.
Početna stranica Elaborata SDS SRH. Kotar Nova Gradiška (HR-HDA-1561. 01.34).
Sastanak kotarskog odbora HSS za Novu Gradišku, 1926 (GM Nova Gradiška, Fond K. Dieneš, ZFN, br. 803)
Uz objavu izvora, planirana je izrada priručnika za istraživanje školskih spomenica, a zajedno sa suradničkim ustanovama priprema putujućih i virtualnih izložbi.
Suvremeno doba
Za suvremeno razdoblje izvore priređuju sc. Miroslav Akmadža i Mateo Čalušić.
Dr. sc. Miroslav Akmadža objavit će izvore o crkveno-državnim odnosima u vrijeme komunističke vladavine u Hrvatskoj (Jugoslaviji), posebice na području Zagrebačke nadbiskupije i Đakovačke i Srijemske biskupije, koje pokrivaju područje Istočne Hrvatske, ali i na području ostalih biskupija i redovničkih provincija u tadašnjoj Jugoslaviji, a koji se tiču spomenutih biskupija. Također će prikupljati izvore o djelovanju svećenika tih biskupija u hrvatskim katoličkim misijama u Europi.
Korespondencija biskupa Akšamovića (Nadbiskupski arhiv Đakovo).
Korespondencija biskupa Akšamovića (Nadbiskupski arhiv Đakovo).
Naslovnica Glasa koncila, 1973.
Mateo Čalušić priredit će izvore iz razdoblja Domovinskog rata.
